Category: TILT

Written by Vladimir Remenar

[TILT] Kolb teorija učenja

Kako najbolje učimo? Koji je to stjecaj okolnosti kada ćemo najbolje savladati problematiku koju smo odabrali naučiti?

Nikada nisam volio učiti teoriju. Još manje učiti napamet. Još manje kada na bih vidio rezultat učenja. Možda sam zato IT-evac. Rezultat učenja je vrlo brzo vidljiv. Feedback je gotovo trenutan. Zašto je tome tako – objašnjava Kolbova teorija učenja. Kolbova teorija učenja objavljena je 1984. godine i definira četiri stadija koji počinje s konkretnim iskustvom a završava aktivnim eksperimentiranjem.

Written by Vladimir Remenar

[TILT] The Goldilocks Rule

The Goldilocks rule kaže da su ljudi najviše motivirani kada je zadatak, koji moraju napraviti, malo iznad njihovih mogućnosti. Ako je ispod trenutnih mogućnosti, zadatak je pre lagan. Dosadan. Ako je iznad, zadatak je pretežak. U oba slučaju motivacija je niska i u padu. Ako je malo iznad trenutnih mogućnosti onda je u Goldilocks Zone.

Written by Vladimir Remenar

[TILT] Gittins Index

Kako znati da li odabrati novi smjer ili se držati provjerenog? I k tome imati, matematički potkrijepljenu, vjerojatnost da li smo odabrali bolje ili lošije. Gittins index.

Gittins index je matematički problem rješavanja teorije redova, čekanja i posluživanja. Neću vas zamarati teškim matematičkim opisima i detaljima. Ako nekoga zanima više u poveznicama može pronaći znanstvene članke i radove o Gittins indeksu.

Written by Vladimir Remenar

[TILT] Allen Curve

Zašto grupu ljudi – primjerice tim koji radi na jednom produktu – kolociramo da su smješteni unutar jedne prostorije? Zato što njihova komunikacija i kolaboracija eksponencijalno raste. Znamo iz iskustva da kolokacija funkcionira. Ali zašto?

Written by Vladimir Remenar

[TILT] Walking Skeleton

Pojam “Walking Skeleton” definirao je Alistair Cockburn – jedan od pionira razvoja softvera i jedan od izvornih potpisnika sveopće poznatog Agile Manifesto. Njegovim riječima Walking Skeleton je minimalna implementacija sustava koji izvršava minimalnu, ali cjelovitu, funkciju (end-to-end). Razvijena funkcija ne mora nužno koristiti konačnu arhitekturu, ali mora povezivati sve arhitekturalne komponente. Tada se omogućava da se i arhitektura i funkcionalnosti razvijaju paralelno.