Leadershift je pojam koji je skovao John C. Maxwell, jedan od najvećih autoriteta u području leadershipa. Autor desetaka bestseller knjiga prodanih u milijunskim naknadama. Ova knjiga nije razočarala. Izvrsna knjiga koja kroz 11 tema opisuje gdje se najčešće nalaze leaderi a gdje su najbolji leaderi tj. koje promjene bi leaderi trebali provesti da postanu izvrsni leaderi.
Koja je uloga product managera/ownera? Da usmjerava i određuje razvoj produkt za naše klijente. Produkt razvija tim. A razvoj tima prva je i osnovna zadaća product managera/ownera – osnovna je premisa ove knjige.
Slijedeća bitna premisa je davanje autonomije timu kako bi razvijao produkt. Autonomije u smislu da tim ima zadatak riješiti zadani problem umjesto zadane liste funkcionalnosti. Taj lajtmotiv provlači se kroz cijelu knjigu. Čak bih rekao, da su autori i malo pretjerali u ponavljanju tog koncepta.
Velik dio savjeta primjenjiv je i van produktno orijentirane organizacije. Savjeti su univerzalni i nisu novi. Međutim, ne šteti podsjetiti se. Isplativo štivo za pročitati za sve product managere/ownere, iako bi moglo biti i 30% kraće obzirom koliko se autori ponavljaju kroz knjigu.
Kultura organizacije nije PowerPoint prezentacija od 125 slideova. Niti je Excel dokument s KPI-evima. Kulturu ne gradimo na Gantt chartovima i definiranjem milestoneova.
Kultura se gradi i stvara, prvenstvenom, ljudskom interakcijom. Interakcija se fokusira oko vrijednosti iza kojih tvrtka stoji, u koje vjeruje i koje promovira. The Culture Code definira tri temeljne vrijednosti izgradnje kulture.
Uživao sam u ovoj fantastičnoj knjizi. Prepuna je korisnih savjeta ali i primjera iz raznih organizacija diljem svijeta: od Navy SEAL do Pixara. Fascinantno kako je kultura u svim tim organizacijama izgrađena na tri temeljna principa opisana u knjizi.
Knjiga koja ima ocjenu 4.5 na Goodreads i 4.7 na Amazonu. Vrlo visoke ocjene. I nakon što sam pročitao, potpuno zaslužene. Knjiga koja treba biti osnovno štivo svim produktnim timovima. Ali i svim C-level izvršnim rolama da imaju alate što tražiti – ili ne tražiti – od svojih produktnih timova.
Knjiga je prepuna korisnih i praktičnih savjeta kako razvijati produkt – kroz nekoliko osnovnih navika koje bi trebao koristiti svaki produktni tim. Navike koje omogućavaju kreiranje produkta u skladu s ciljevima i vrijednostima tvrtke a na usluzi krajnjim korisnicima.
Upravljate troškovima svojih cloud resursa? Ne? Ne brinite, niste jedini. Jako malo organizacija adekvatno upravlja. Trude se. Ignoriraju. Ne zamaraju se. A troškovi kontinuirano rastu. Zatim se čude i pišu senzacionalističke članke na koje sam se referencirao u ovom tekstu.
Cloud usluge su zamišljene da su skalabilne i dostupne u trenutku kada ih zatrebate. A, naravno, tako se ponašaju i troškovi – skalabilno. I trenutno. Onog trena kada zatražite cloud instancu. Bez obzira da li ju koristite ili ne. Ako je upaljena, naplaćuje se.
FinOps kultura i principi su zamišljeni da pomognu u upravljanju cloud resursima i vezanim troškovima tako da maksimiziraju balans vrijednosti i troška. Kroz tri faze zatvorenog ciklusa – inform, optimize, operate – cilj FinOps metodologije je kontinuirano praćenje korištenja resursa te predlaganje optimizacija (primjerice rightsizing) te drugih aktivnosti (primjerice rezervacije resursa) kako bi maksimalno iskoristili cloud resurse.
Iako sam prošao službenu edukaciju i prošao certifikaciju (malo se hvalim :)), knjiga je obavezno štivo kao dopuna edukaciji. Prepuna je korisnih savjeta, prijedloga a i iskustava iz stvarnih situacija i tvrtki.
Razočaran.
Možda zato što sam pročitao Never Be Lied to Again pa mi se ova knjiga čini kao višak jer se dobar dio ponavlja u ovoj knjizi. Također, sve skupa mi se činilo kao niz nabacanih natuknica u velik broj nepovezanih poglavlja. Bez ikakvog logičnog niza i toka kroz knjigu.
Savjeti i taktike iz knjige bi vam trebali pomoći u stvaranju “izvršne moći”. Ima dobrih savjeta ali nikako ne vidim da knjiga nudi to što promovira naslovom. Savjete sam stavio u sažetak i ne vjerujem da ću ikada ponoviti čitanje ove knjige.
Nemojte zaglaviti u Build Trap. Build Trap je trenutak kada se tvrtka orijentira na output umjesto na outcome. Kada se tvrtka orijentira na, i hvali se sa, vanity metrikama umjesto metrikama relevantnim za krajnje korisnike produkta koji grade i prodaju.
Tvrtke često završe u Build Trap stadiju kada žele postići, i održati, velocity isporuka zanemarujući ono bitno – što želi i treba krajnji korisnik. Build Trap je najčešće faza nakon uvođenja novih tehnologija te principa i kulture (poput mikroservisne arhitekture, Agile, DevOps) te se zaboravi koji je stvarni razlog postojanja produkta i same tvrtke.
Nemojte se dovesti u Build Trap. Nemojte zaglaviti u Build Trap. Pročitajte knjigu, prepuna je savjeta kako izbjeći i osloboditi se ovog fenomena.
“If people won’t change, you change the people” izreka je koju sam nedavno čuo. Da li je to ispravan način uvođenja promjena – nisam uvjeren. Velikom rotacijom ljudi u organizaciji stvara se određena doza nesigurnosti i straha. Također, gubi se znanje i iskustvo ljudi koji odlaze iz organizacije. S druge strane, promjene ljudi uvode nove ideje i, potencijalno, pozitivne promjene. Kako god, smatram da je ta izreka primjenjiva kao zadnja opcija.
Od kada sam pročitao knjigu Black Box Thinking, drugačije gledam na pojam marginal gains. Mala poboljšanja mogu puno značiti kada se sumiraju. Autorica knjige, “7 Rules for Positive, Productive Change – Micro Shifts, Macro Results”, bavi se baš tim efektom. Mali pomaci, veliki rezultati. Kroz 7 pravila – više smjernice nego pravila – približava nam kako malim pomacima se mogu dogoditi značajne promjene. Štoviše, sugerira da se uspješnost velikih promjena znatno povećava kroz puno malih promjena nego jedna velika.
Ukratko, uživao sam čitati ovu knjigu. I svaku promjenu koju ću pokušati provesti u budućnosti – provoditi ću primjenom ovih 7 smjernica.
Ne postoji samo dobro i loše. Samo mrak i svjetlost. Samo bogati i siromašni. Zapad i istok. Crno i bijelo. Između su nijanse. A u tim nijansama krije se istina temeljena na faktima tj. egzaktnim podacima i brojkama. U tim nijansama je većina, suprotno od globalnog mišljenja i medijskih natpisa. Tih nijansi – razina, prema autora, ima četiri.
Gledali ste seriju “Lie to me”? Ili bilo koju policijsku/detektivsku seriju? U svakoj seriji te vrste detektivi prepoznaju laž i na kraju dođu do istine. Neke serije to prikazuju prilično realistično i uvjerljivo. Neke toliko loše da je granično komično (sjećate se CSI i Horatio Caine?).